Socijalna inteligencija i njen razvoj – SI što je to, kako se mjeri ?
Socijalna inteligencija je mogućnost osobe da surađuje s drugima, te da druge osobe žele surađivati s vama, te se ponekad nazivaju jednostavno “ljudskim vještinama”. SI uključuje svjesnost u situacijama te socijalnu dinamiku i znanje o načinima i strategijama komunikacije s drugima kako bi se ostvarili željeni ciljevi. Također uključuje i poznavanje samog sebe i svjesnost o vlastitim stajalištima i načinima reagiranja.
Mala razina socijalne inteligencije može se očitovati lošom komunikacijom s drugima te nemogućnošću utjecanja na druge efektivno. Ljudi s niskom socijalnom inteligencijom utječu na druge tako da ih čine ljutitima, frustriranima, krivima ili omalovažavanima. S druge strane, osobe s visokom razinom socijalne inteligencije s lakoćom komuniciraju s drugima i čine ih više pouzdanima, cjenjenijima, poštovanima, prihvaćenima i sposobnijima.
Emocionalna inteligencije je zapravo sposobnost prepoznavanja emocije tj. njeno prihvaćanje, shvaćanje njenog utjecaja na ljude oko sebe. Da emocionalna inteligencija uključuje i percepciju i drugih osoba jer kada shvatite tuđe osjećaje moći ćete učinkovitije upravljati odnosima .
Razlika između inteligencije i poslovne inteligencije
Do nedavno se smatralo da se životni potencijal jedne osobe mogao prikazati pomoću jedne vrijednosti, razine inteligencije. Nova istraživanja su pokazala da IQ je samo jedna od razina “inteligencije” koje postoje. Autistična djeca su ponekad veoma inteligentna, ali zbog svoje niske socijalne inteligencije su smatrana neinteligentnima.
Što se tiče spolnih razlika, žene su puno bolje u razumijevanju tuđih emocija, dok su muškarci više pouzdaniji u sebe, najviše u radnom okruženju.
Prof. Gardner je tijekom svojih godina istraživanja predložio nekoliko kategorija inteligencije, koje je Karl Albrecht pojednostavnio u 6 kategorija, takozvanih 6 dimenzija inteligencije nazvane A.S.P.E.A.K.
- A (Abstract): apstraktna inteligencija, konceptualno razumijevanje, te manipulacija verbalnim, matematičkim i simboličkim informacijama
- S (Social): socijalna inteligencija, sposobnost komunikacije s drugima
- P (Practical): praktična inteligencija, tako zvani “zdrav razum”, mogućnost rješavanja problema na što efikasniji način
- E (Emotional): emocionalna inteligencija, svjesnost o samome sebi i mogućnost kontroliranja reakcija u odnosu na iskustva
- A (Aesthetic): estetska inteligencija, mogućnost prosuđivanja oblika i dizajna
- K (Kinesthetic): kinestetička inteligencija, učenje fizičkih aktivnosti preko vježbanja, kao što su pjevanje, plesanje, sportske aktivnosti i druge
Može li se Socijalna inteligencija (SI) mjeriti?
Da. Koristi se sličan sustav mjerenja kao i kod klasičnog testa inteligencije. Rezultat od 100 bodova je prosječna granica socijalne inteligencije, od 120 na više su veoma socijalno inteligentne osobe u koje većinom spadaju odrasle zrele osobe, dok je donja granica socijalne inteligencije 70. Za sve osobe ispod te granice koje nisu djeca je potrebna stručna pomoć.
Testovi socijalne inteligencije se obično sastoje od odgovaranja na pitanja pomoću kojih se testira čovjekova reakcija i ponašanje na određene situacije. Pomoću tih testova moguće je odrediti pati li osoba od autizma, Asperger sindroma, shizofrenije ili nekog drugog poremećaja. Ukratko, socijalna inteligencija se temelji na zapažanju, tako da se za mjerenje koriste razni načini opažanja ponašanja osobe prilikom testiranja.
Da li je moguće naučiti ili razviti socijalnu inteligenciju?
Također, da. Ljudi kako rastu i sazrijevaju stječu iskustva o interakciji s drugim ljudima. Nažalost, neki kroz odrastanje ne nastave s razvojem socijalne inteligencije a mnogi nikad ne steknu vještine i svjesnost potrebnu da bi uspjeli u društvenom, poslovnom i profesionalnom svijetu. Takvim ljudima dramatično može pomoći razumijevanje osnovnih koncepata ljudske interakcije i procjenjivanju samih sebe u odnosu na druge osobe.
Razlike između socijalne i emocionalne inteligencije
Neki vjeruju kako u emocionalnu inteligenciju spadaju i “ljudske vještine”, ali to su zapravo dva različita ali i komplementarna polja. Činjenica je, kako su nam obje vrste inteligencije potrebne za bolje razumijevanje nas samih te kako utječemo na ljude oko sebe.